Autori projekta

Gabriele Della Pepa + Andrea Elena Febres Medina + Caterina Ghio + Francesca Granzotto + Paola Rondi + Elena Stefani
@Density Design, Final Synthesis Design Studio, januar 2020

POČETNA TAČKA

Kako se šire vizuelne netačne informacije i dezinformacije?

U 21. stoljeću dostupan je ogroman broj softvera za uređivanje slika. Vrijeme, cijena i vještine više nisu prepreka: svako može naučiti kako napraviti uvjerljivu sliku.

Štaviše, slike su danas usko povezane s informacijama. Novinski članci i objave na društvenim mrežama sadržavaju slike koje privlače pažnju čitalaca.

Zato se vizuelne netačne informacije i dezinformacije mogu češće i uvjerljivije širiti putem internetskih izvora vijesti i društvenih mreža. Nije neobično vidjeti sadržaj koji je manipulisan tako da iskoristi nečija uvjerenja ili utiče na njihove odluke ili postupke. Primjer manipulacije koja je uzrokovala veliku društvenu štetu je Trumpova kontroverzna epizoda s kartom uragana Dorian:

Nakon što je kritikovan zbog netačnog upozorenja tokom vikenda da bi Alabama mogla biti pogođena uraganom Dorian − čak i nakon što su državni meteorolozi osporili da je to slučaj − predsjednik Donald Trump u srijedu je podigao kartu na kojoj je bila nacrtana crna linija kako bi izgledalo kao da je sve vrijeme bio u pravu. [...] Karta koju je držao je imala jedan dodatak koji nije bio na karti koju je distribuirao Nacionalni centar za uragane: ono što je izgledalo kao nacrtani polukrug dodan na "konus neizvjesnosti" koji pokazuje potencijalni predviđeni udar uragana – proširujući konus u Alabamu. [...] Protivno je saveznom zakonu svjesno izdavati ili objavljivati krivotvorene vremenske prognoze koje lažno predstavljaju službenu prognozu koju su izdali državni subjekti kao što su Nacionalna meteorološka služba i Nacionalni centar za uragane.

Predsjednik Donald Trump, Bijela kuća, Washington, 4. septembar 2019. @Jonathan Ernst/Reuters.

Ovdje pročitajte cijeli članak.

Manipulisane slike mogu iskriviti i uticati na stavove i pamćenje ljudi. Čak i kada postoje ispravke koje razotkrivaju krivotvorene slike, lažne se većinu vremena više šire od ispravki, a ljudi ne mogu vidjeti pravi kontekst.

Nijanse vizuelnih prevara

Vizuelne prevare možda nisu sve napravljene s istom namjerom, ali su štetne na isti način. I dok mnogi vjeruju da su fotošopirane slike glavni problem, prisutni su i suptilniji načini manipulacije.

Netačne informacije su lažne informacije koje se dijele u neznanju. Dezinformacije su lažne informacije koje se kreiraju i dijele namjerno, s ciljem manipulacije ljudima. Ni pojam "lažno" ne opisuje problem u svoj složenosti. Da bismo shvatili šta se stvarno dešava, moramo razložiti tri vrste netačnih informacija i dezinformacija:



Slike s pogrešnim opisom — Stvarne ali obmanjujuće slike popraćene tekstom koji lažno opisuje njihov kontekst, porijeklo ili značenje.

Manipulisane slike — Primarni elementi su stvarni, ali neki detalji su dodani ili izbrisani kako bi se promijenilo značenje slike.

Izrezane slike — Slike koje su izrezane da bi se promijenilo originalno značenje i stvarni kontekst.

GLAVNE TEME

Kako percipiramo vizuelne informacije na internetu?

Vjerujemo li informacijama koje susrećemo na internetu dijelom zavisi od naše perspektive. Kako bismo uštedjeli vrijeme i trud, obrađujemo činjenice na osnovu društvenih tragova. Stvari kao što su reputacija, očekivanja, ko je podijelio objavu i broj lajkova koje ima utiču na način na koji prosuđujemo informacije.

Ko je i gdje objavio informaciju su ključni faktori koji utiču na to može li se sadržaju vjerovati. Ljudi su skloni pretpostaviti, recimo, da su novinske organizacije vjerodostojnije od pojedinaca koji dijele stvari na društvenim mrežama. Osim toga, skloni smo vjerovati informacijama ako im i drugi vjeruju.

Strah od propuštanja (fear of missing out, FOMO) i takozvani "efekat popularnosti" mogu navesti ljude da misle: "Ako se drugima ovo sviđa, i meni se treba sviđati". To može navesti ljude da dijele informacije ne obraćajući pažnju na to o čemu je riječ i može li im se vjerovati.

"Digitalna medijska pismenost" znači biti u mogućnosti identificirati karakteristike internetskih informacija, kao što su ko ih je stvorio i ko ih dijeli, te koristiti to znanje za donošenje odluke o tome jesu li informacije pouzdane. Razumijevanje načina na koji se digitalne fotografije i videozapisi mogu uređivati također je aspekt digitalne medijske pismenosti.

Naši stavovi o različitim pitanjima također igraju ulogu. Vjerovatnije je da će ljudi vjerovati da su informacije istinite ako potvrđuju ono u šta već vjeruju, posebno u kontekstu politike ili trenutnih događaja.

CILJ

Kako smanjiti potencijalne štetne posljedice vizuelnih prevara

PGlavna svrha kviza Dupla provjera je pokazati koliko je teško prepoznati je li neka slika pouzdana ili nije. Osim toga, ovaj projekat pokazuje zašto svaku sliku treba posmatrati iz perspektive sadržaja i konteksta. Ako nismo pažljivi na internetu, možemo u neznanju širiti dezinformacije i netačne informacije.

Svi mi igramo ključnu ulogu u sistemu vizuelnih informacija. Kad god pasivno prihvatimo informacije - na primjer dijeljenjem objave, slike ili videa bez provjere ili ispitivanja - rizikujemo da prenesemo sadržaj koji nije istinit ili je obmanjujući.

Svako od nas ima odgovornost da provjerava ono što vidi na internetu. Igra Dupla provjera sugerira da je ulaganje u obrazovanje najbolji način povećanja digitalne medijske pismenosti i smanjivanja štetnih posljedica netačnih informacija i dezinformacija.

Ovdje se za prenošenje te poruke koristi "igrifikacija" – korištenje pristupa u stilu igre kako bi se ljudi potaknuli da se bave problemima koja nisu igra. Igranjem kviza ljudi mogu testirati svoje vještine i aktivno razumjeti složenost teme.

PAKET ZA POČETNIKE

Korisni alati za vizuelne prevare

Podaci

Online vizuelne netačne informacije i dezinformacije su se razvile u skladu s društvenim mrežama. Danas mnogi mladi ljudi i odrasli koriste ove kanale kao jedini izvor vijesti, što pomaže širenju netačnih informacija i dezinformacija. Tokom prve faze procesa dizajna istražili smo koje se platforme najviše koriste u različitim dijelovima svijeta. Ako želite saznati više o najuticajnijim društvenim mrežama širom svijeta, posjetite našu stranicu:

Društvene mreže po kulturnim regijama

Vizuelne informacije o politici ili aktuelnim događajima će vjerovatnije izazvati sklonost potvrdi – a to je kada u nešto lakše vjerujemo jer podržava naše mišljenje. Kada su u pitanju veliki, globalni događaji za koje mnogi ljudi znaju, vizuelne dezinformacije postaju sve raširenije. Da steknete bolje razumijevanje ovog problema, pogledajte naš projekat pregleda:

Vidim, dakle vjerujem
PPretražite Google i saznajte koje su lažne slike o događajima u posljednjih šest godina razotkrivene i koliko puta.

Najčešća pitanja i savjeti

— Koji je najjednostavniji alat za potvrdu originalnog izvora slike?
Reverse Image Search - Alat za obrnuto pretraživanje slika vam omogućava da pomoću slike pronađete srodne ili slične slike i web lokacije na kojima se nalaze. Možete otvoriti sve linkove i tražiti originalni izvor.

— Postoji li stranica na kojoj mogu pronaći druge primjere vizuelnih netačnih informacija i dezinformacija?
Da. Stranica koju smo najviše koristili za ovaj projekat je Snopes.com, nezavisna publikacija i resurs za provjeru činjenica.

— Gdje mogu saznati više informacija o različitim vrstama vizuelnih netačnih informacija i dezinformacija?
Ako želite saznati više o ovoj temi, možete pročitati "Fake news. It’s complicated." (Lažne vijesti. Komplikovane su.) od Claire Wardle. Ovaj članak daje pregled vrsta lažnog sadržaja, zašto nastaje i kako se širi.

— Postoje li studije o sposobnosti ljudi da prepoznaju vizuelne pogrešne i dezinformacije?
Da, posebno rad koji su napisali Cuihua Shen, Mona Kasra, Wenjing Pan Grace A. Bassett, Yining Malloch i James F. O'Brien: "Fake images: The effects of source, intermediary, and digital media literacy on contextual assessment of image credibility online" (Lažne slike: Učinci izvora, posrednika i digitalne medijske pismenosti na kontekstualnu procjenu vjerodostojnosti slika na internetu).

— Gdje mogu pronaći izvore slika koje su korištene u ovom projektu?
Preuzmite ovaj paket podataka da dobijete listu članaka iz kojih smo uzeli slike.